Lječilište

Zbog povoljnog položaja i tople morske struje južnog Mediterana koja struji njegovim obalama Lošinj spada u mediteranski pojas za koji su karakteristična topla i suha ljeta te blage i kišovite zime. Najviše padalina je u rujnu, studenom i u prosincu, a najmanje od travnja do kolovoza.

S obzirom na bogatstvo biljnih vrsta, povoljan utjecaj morskog aerosola i prosječnu vlažnost zraka od 70%, malu razliku između prosječnih godišnjih maksimalnih i minimalnih temperatura te godišnju insolaciju od 2563 sata lošinjska klima idealna je za liječenje kroničnih bolesti dišnih organa.

Zahvaljujući prof. Ambrozu Haračiću, koji je 01.08.1880. godine u Malom Lošinju otvorio meteorološku stanicu i povezao je s meteorološkim institutom u Beču, pozornost svjetske javnosti već je tada bila usmjerena na specifičnost lošinjske klime te je odlukom ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije Lošinj 1892. proglašen klimatskim lječilištem.

Haračićeva istraživanja i vijesti o povoljnim lošinjskim klimatskim prilikama potakle su austrijskog nadvojvodu Karla Stephana Habsburga da 1885. na padinama Kalvarije, u području Podjavori u Velom Lošinju izgradi dvorac s njegovanim perivojem prepunim egzotičnog bilja, u kojem je danas smještena bolnica za alergijske bolesti.